O ovisnosti(ma)

Suvremene tendencije u korištenju droga karakterizira politoksikomanija - konzumacija i miješanje različitih supstanci, korištenje legalnih droga i novih spojeva koji su legalni jer još nisu proglašeni ilegalnima, laka dostupnost droga (internet), novi načini konzumacije „starih“ droga, novi konteksti drogiranja (chemsex, glazbeni festivali, noćni klubovi itd.).
Raširena percepcija „normalnosti“ kojom suvremeni konzumenti opisuju svoje ponašanje i tolerancija prema ovim ponašanjima u društvu, povećavaju adiktivnu moć psihoaktivnih tvari koje se konzumiraju jer je adiktivnost neke droge u funkciji same droge, ali i društvene prihvaćenosti konzumiranja te supstance.

Rizici za psihičko i fizičko zdravlje u suvremenim drogama i načinima drogiranja brojni su već kod rekreativne konzumacije, a osobito kod problematičnog uzimanja droga i ovisnosti, dok se razmjeri zdravstvenih i socijalnih problema koji će iz ovih pojava proizaći zasad mogu samo naslućivati. Tzv. novim drogama pridružuje se niz novih ovisnosti u domeni ponašanja kao što su ovisnost o kockanju, o internetu, kompulzivno kupovanje, ovisnost o seksu, o zaljubljenosti itd., koje su u stalnom porastu, osobito među mladima. Problematična uporaba droga i ovisnosti, u bilo kojoj od navedenih pojavnosti, te adiktivna ponašanja, u bilo kojoj kombinaciji etioloških faktora, uvijek predstavljaju prepreku osobnom razvoju i socijalizaciji te generiraju patnju osobe u problemu i s njom povezanih osoba te socijalnu marginalizaciju, a za društvo predstavljaju kontinuiran teret neproduktivnog člana i rizik od ugroze zdravlja i blagostanja osoba koje su im bliske, a posredno i drugih članova zajednice. Gubici u funkcioniranju osoba s poremećajem ovisnosti povezani su s niskim psihološkim i fizičkim zdravljem, interpersonalnim i obiteljskim konfliktima, manjkom obrazovanja, trajanjem i težinom stanja povezanom s konzumacijom te stupnjem stigme i diskriminacije doživljene u društvu.

Brojnost i kompleksnost pojavnosti u svijetu droga i drogiranja te kontinuirano mutiranje ove pojave osim uređenosti traže i fleksibilan sustav skrbi i zaštite osoba u problemu i osoba u riziku koji se temelji na suvremenim znanstvenim dostignućima i najboljim praksama, odnosno brzo i učinkovito mijenjanje sustava u skladu s potrebama. Neki od temeljnih koncepata intervencije u odnosu na ovisnosti su: rehabilitacija, socijalna i radna inkluzija i oporavak. Socijalno uključivanje (resocijalizacija) promatra se dvojako-kao instrument kojim se suzbija pojava stigmatizacije i socijalne marginalizacije ovisnika/ca te kao integralni dio programa prevencije i ranog uključivanja u tretmane.

Zbog povezanosti problematike ovisnosti i kriminaliteta, mnogi ovisnici/e izvršavaju kaznu zatvora ili rada za opće dobro. Prema posljednjem Izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2018. godinu Vlade RH, tijekom 2018. godine u zatvorskom sustavu boravilo je ukupno 1299 zatvorenika i maloljetnika s problemom ovisnosti o drogama, što  čini 11,44% ukupne zatvoreničke populacije u toj godini, a na dan 31. prosinca 2018. u zatvorskom sustavu čak 13,96% ukupne zatvoreničke populacije bili ovisnici/e o drogama. Iz tog razloga, u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima primjenjuju se sljedeći posebni programi tretmana ovisnika/ca: program po modelu modificirane terapijske zajednice, odnosno klubova liječenih ovisnika (KLO) i program pod nazivom "Prevencija ovisničkog recidiva treningom i osnaživanjem" (PORTOs).