Procjenjuje se da je oko 13 000 djece godišnje u Republici Hrvatskoj kraće ili duže vrijeme odvojeno od jednog ili oba roditelja zbog toga što se roditelj nalazi na izdržavanju kazne. Riječ je o djeci koja su gotovo nevidljiva za društvo i zajednicu, ranjiva, možda su i sama neposredne žrtve, a zasigurno su posredne žrtve postupaka svojih roditelja. jer njihove potrebe često nisu prepoznate
Djeca čiji su roditelji u zatvoru često trpe više oblika diskriminacije, a boravak roditelja u zatvoru te sve što mu prethodi i slijedi za njim, višestruko utječe na njih. Cijela situacija može trajati dulje razdoblje i predstavljati dugotrajan i mučan proces koji uključuje uhićenje, istragu, pritvor, suđenje, suočavanje s kaznom, čekanje na odlazak u zatvor, sam odlazak, boravak u zatvoru, trajanje kazne, izlazak iz zatvora i uključivanje u normalan život. svakodnevicu.
Dijete čiji je roditelj u zatvoru u nepovoljnijem je položaju od ostale djece zbog situacije u svojoj obitelji i okolnosti u kojima živi.
Kad je roditelj kažnjen zbog sukoba sa zakonom, dijete doživljava gubitak i odvojenost od roditelja dok je roditelj na izvršenju kazne zatvora. Zbog tog doživljaja i različitih drugih reakcija na posebnost obiteljske situacije ono je na neki način također žrtva kršenja zakona. Često ne doživljava prijateljstvo ni od svoje okoline ni od društva niti doživljava razumijevanje unutar obitelji. Obitelj i šira zajednica često ne znaju kako se dijete osjeća i što ga muči, a ponekad je potrebno samo malo podrške kako bi se djetetu olakšala cijela situacija. Upravo zbog toga cilj animiranog filma pokazati kako se osjećaju djeca i što mi kao društvo možemo učiniti da se osjećaju prihvaćeno.
Ovaj animirani film, kao i slikovnice Zašto je Gor nacrtao zub? i Što muči Riku? nastale u projektu Uključene zajednice, pomažu podići svijest o potrebama djece (bivših) zatvorenika koja izdržavanje kazne svojih roditelja osjećaju na svojoj koži na brojne načine i trebaju sve nas da rastu sigurna i prihvaćena.
Projekt moto#R - Motiviranjem i osnaživanjem do resocijalizacije financiran je sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda, te sufinanciran sredstvima Ureda za udruge, a Roda ga provodi u partnerstvu s Hrabrim telefonom, Statusom M i Studentskim savjetovalištem Ekonomska klinika.