Upravljanje osobnim financijama u koracima

• Prva važna odluka u osobnim financijama je odluka o obrazovanju i izboru karijere

Prosječna primanja visokoobrazovanih osoba su 75 posto veća nego kod onih sa srednjom stručnom spremom. Međutim, iako je obrazovanje nužan uvjet za dobivanje bolje plaćenog posla i povećanja bogatstva, nije i dovoljan uvjet. Uz isti stupanj akademskog obrazovanja, plaće se mogu razlikovati s obzirom na struku i profesiju, složenosti posla itd. Pri donošenju odluka o izboru karijere, potrebno je pravovremeno se informirati o stanju na tržištu rada, razlikama u visini plaća za pojedine djelatnosti i poslodavce, ali i o faktorima budućih promjena koje se odražavaju na potražnju za specifičnim znanjem. O detaljnim koracima u vezi s donošenjem odluka o obrazovanju ili zaposlenju informirajte se u prvom poglavlju!

• Dobre financijske navike razvijaju se već od djetinjstva, a loše se trebaju što prije ispraviti

Dobra financijska navika jest život u skladu s mogućnostima. Roditelji bi o tome trebali podučavati djecu već od rane mladosti razvijanjem razlika između želja i potreba, određivanjem tjednog ili mjesečnog džeparca te osvještavanjem djece o potrošnji i štednji. Važno je pokazati primjerom kako se upravlja novcem. Trošenje više od iznosa budžeta loša je financijska navika koja uzrokuje financijsku ovisnost o zaduživanju. S druge strane, izdvajanje dijela prihoda (džeparca, odnosno plaće) u svrhu štednje predstavlja dobru financijsku naviku koja se uvijek isplati, a kumuliranjem nepotrošenih sredstava stvara osjećaj samopoštovanja i samoostvarenja.

• Velike novčane zarade nemaju učinka ako se istodobno ili kasnije neadekvatno upravlja financijama

Za adekvatno upravljanje osobnim financijama počevši od kućnog budžeta pa do odluka o štednji, investiranju i zaduživanju potrebno je financijsko planiranje. Kućni budžet nije ništa drugo nego financijski plan prihoda i rashoda (izdataka) u određenom budućem razdoblju. Za njegovu izradu potrebno je pratiti i bilježiti sve prihode, rashode i druge izdatke kako bi se što više moglo uštedjeti. Pritom potrebno je voditi računa o realnom prinosu, likvidnosti imovine (brzom i lakom pretvaranju imovine u gotovinu) te stupnju rizičnosti. Nadalje, potrebno je dobro se informirati prije svake financijske odluke (o zaduživanju, izboru oblika štednje itd.) i izbjegavati emotivno i stihijsko donošenje odluka.

• Svaki pojedinac i svako kućanstvo treba imati fond rezervi za „crne dane“

Većina ljudi ne razmišlja o financijskoj budućnosti pa to pitanje postaje aktualno tek kada nastupe financijski problemi, na primjer u slučaju gubitka posla, bolesti ili ozljede, kao i drugih situacija koje mogu dovesti do izvanrednih financijskih izdataka ili izostanka dotadašnjih prihoda. Takav fond štednje za „crne dane” trebao bi iznositi onoliko koliko je potrebno za pokriće iznosa tri do šest mjesečnih izdataka (uključujući rashode, ali i otplate kredita). Za takvu štednju bilo bi potrebno oko 10 % mjesečnih primanja, a važno ju je imati jer nam ona može biti korisna u teškim situacijama poput nezaposlenosti ili bolesti.

Provjerite kakav oblik štednje je za vas najpogodniji (dugoročna, kratkoročna) s obzirom na vaša primanja te kada i pod kojim uvjetima možete podizati novac prije oročenja u slučaju neke potrebe.

• Već s prvim zaposlenjem štedite za starost!

Prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj (puni staž) iznosi svega 3.954,34 kuna, što je oko 56,19 % prosječne neto plaće. Mladi moraju na vrijeme štedjeti za starost da bi imali financijski sigurniju starost.[1] To mogu npr. dobrovoljnim mirovinskim osiguranjem (na koje država isplaćuje poticajna sredstva), životnim osiguranjem s obilježjima štednje, rentnim osiguranjem itd., ali izvrstan put je i štednja u bankama, stambenim štedionicama ili ulaganje u nisko-rizičnu fondovsku industriju, gdje svi navedeni oblici štednje imaju smisla ako donose prinos veći od stope inflacije te kroz kapitalizaciju čuvaju i oplođuju vrijednost štednje.

• Oprezno s kreditnim karticama, dopuštenim prekoračenjem po tekućem računu i drugim oblicima zaduživanja

Kao što je već navedeno na početku ovog poglavlja, važno je voditi računa da troškovi na karticama ne budu veći od primanja. Debitne kartice omogućavaju odlazak u minus, međutim s najskupljom kamatom. Kreditne kartice i dopuštena prekoračenja, ako nema samokontrole, mogu postati instrument koji podržava prekomjernu potrošnju te različite oblike stihijske i impulzivne kupnje koje nisu potrebne i inače se ne bi dogodile. Trošenje u iznosima znatno većim od prihoda, uz istodobno povećanje duga (malo po kreditnim karticama, malo po tekućem računu) tako završava gomilanjem velikih iznosa nepodmirenih obveza (npr. dva puta većih od iznosa plaće) koji postaju sve veći teret.

• Ne zaboravite na porez!

Porezna uprava, kao jedinstvena i samostalna upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija, djeluje na području Republike Hrvatske i pod budnim okom promatra transakcije svojih građana. Zašto su porezi važni za državu i zašto ih mi trebamo znati? Primjerice javna rasvjeta, javni vrtići, škole, bolnice, ceste, igrališta, parkovi… Sve su to javna dobra, tj. dobra koja nam omogućava država i namijenjeno je općem i ravnopravnom korištenju građana. Javna dobra se financiraju iz državnog budžeta koji „pune“ upravo građani plaćajući razne poreze. Kako bi bili upoznati s time koje sve poreze građani plaćaju, vrlo je važna porezna pismenost.